English
Header Blue
Izložbe
O nama      Izložbe      Zbirke      Kontakt      Arhiva      Online zbirka

Izložbeni prostori

Muzej moderne i suvremene umjetnosti
Dolac 1/II, Rijeka

Mali salon
Korzo 24, Rijeka

Zimsko (od 1.10. do 30.4.):
utorak – subota, od 11 do 18 sati
nedjelja, od 11 do 13 i od 17 do 20 sati
ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

Ljetno (od 1.5. do 30.9.):
utorak – petak, od 12 do 20 sati
subota i nedjelja, od 11 do 14 i od 18 do 20 sati
ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

ponedjeljkom otvoreno uz prethodnu najavu
(051 49 26 11)

 

više
Arhiva izložbi
Pretraživanje
Izložba

Slavko Grčko, retrospektiva

MMSU, 13. 6. – 9. 7. 2017.

Otvorenje: utorak, 13. lipnja u 20 sati, MMSU


Radionice: utorkom, 20. 6. 2017., 27. 6. 2017., 4. 7. 2017. od 10 do 11 .30 – radionice za djecu od 7 do 12 godina (ili mlađi u pratnji roditelja), otvorenog tipa, prijave na tel: 051 49 26 15 ili mail:milica.dilas@mmsu.hr,
mmsu@mmsu.hr
Stručno vodstvo: srijeda, 28. 6. u 11 sati i četvrtak, 6. 7. u 19 sati

 

grcko.jpg

Ime Slavka Grčka (1934. – 2007.) grafičara, crtača, slikara, likovnog pedagoga, veže se ponajprije uz riječki likovni krug. Riječ je o autoru koji je njegovao umjetničku originalnost i individualnost, čime je izgradio prepoznatljivo mjesto u ovome kulturnom kontekstu.

Grčkovo aktivno izlaganje započinje svega nekoliko godina nakon završetka Akademije – diplomirao je 1962., prva samostalna izložba priređena mu je 1965. – a proteže se kroz razdoblje koje je u nacionalnoj povijesti likovne umjetnosti obilježeno dinamičnim izmjenjivanjem likovnih pravaca, vizualnih poetika i konceptualnih pristupa. Jedan je od onih umjetnika koji se nikada u potpunosti ne priklanjaju aktualnim umjetničkim trendovima niti prihvaćaju vizualna načela određene umjetničke grupe. Grčko poput eklektika iz povijesti umjetnosti uzima elemente koji odgovaraju njegovoj vizualnoj estetici, inkorporira ih u radove i razvija svoj osobni likovni izričaj.

Nedugo nakon Grčkove smrti Muzej moderne i suvremene umjetnosti otkupio je njegovu cjelokupnu likovnu ostavštinu. S otkupljenom građom formirana je specijalizirana zbirka koja čuva oko 350 radova. Otkupljena građa predstavlja presjek kroz Grčkovo umjetničko stvaralaštvo: od najranijih crteža u kojima se iščitava traženje umjetničkog puta i definiranje osobne likovne estetike do zrelih likovnih ostvarenja. Njegov se opus može podijeliti u cikluse, a svaki je ciklus u fundusu zastupljen s najreprezentativnijim, ujedno i s dovoljno velikim brojem radova pa se dobiva kvalitetan presjek cijeloga umjetničkog stvaralaštva.

Uvod u izložbu čine minuciozni crteži koji po formalnom i tematskom pristupu još uvijek spadaju u školske radove u kojima Grčko pokazuje vještinu naučenu tijekom školovanja, ali ne i svoj prepoznatljiv autorski izričaj. Slijede radovi inspirirani makedonskim zidnim slikarstvom koji, na diskretan način, nagovještaju neke od likovnih elementa koje će Grčko sve više i više razvijati: plošno slikanje i kolaž.

Dok šezdesete godine možemo opisati kao vrijeme eksperimentiranja i traženja autorskog jezika, već će u sljedećem desetljeću njegov umjetnički izričaj biti definiran. Karakteristična likovna morfologija, specifičan rukopis i prepoznatljiv stil formirat će se na samom početku 70-ih te će se kontinuirano razvijati i nadograđivati u godinama koje slijede. Grčko je umjetnik snažne individualnosti: u njegovom radu nište nije slučajno, svaki je likovni postupak prostudiran i promišljen, odmjeren i logičan.


Uz drukčiji formalni pristup koji počinje primjenjivati sedamdesetih godina, novitet je i sadržajna referenca koju iščitavamo u njegovim djelima. U to doba umjetnik intenzivno promišlja o društvu u kojem živi pa simbolički prikazan sociološki kontekst postaje ravnopravna komponenta likovnoj morfologiji.

Grčkova bliskost umjetnosti pop-arta i vezanost uz znakove i atribute potrošačkog društva dominirati će njegovim radom iz 70-ih godina. Među tipičnim pop-artističkim motivima poput shematiziranih ljudskih lica, trivijalnih predmeta masovne proizvodnje namijenjenih svakodnevnoj upotrebi, simbola sa snažnim seksualnim aluzijama, automobila i prometnih znakova, dvije će teme na poseban način obilježiti ovo razdoblje: motiv ceste a posebno motiv ruke koji će postati Grčkov prepoznatljiv znak.

Repertoar tema posebno je poglavlje u Grčkovu opusu. Naizgled nevažne i trivijalne asocijacije i motivi iz svakodnevnog života potiču njegov kreativni impuls pa ti isti, obično neprimjetni, znakovi postavljeni u novi kontekst, dobivaju i novo značenje. Jedna je od takvih tema opušak koji u radovima s početka osamdesetih godina postaje glavni sadržaj slike. Sam po sebi opušak je bez neke značajnije estetske vrijednosti, međutim Grčko ga stavlja u različite kompozicije, obrađuje u bezbroj inačica i uzdiže na razinu likovnog znaka. Uvećava ga, multiplicira, varira mu oblik i položaj u kadru. Kombinira ga s kolažom koji izrađuje od zgužvanih kutija cigareta, kutija šibica, autobusnih karata, muzejskih ulaznica ili s kojim drugim pronađenim predmetom koji za autora ima određenu sentimentalnu vrijednost, a nerijetko u kompoziciju inkorporira i tekstualne dijelove.

Zanimanje za društvenu stvarnost i aktualne sociološke pojave obilježilo je veći dio Grčkova opusa. Tom se tematikom, intenzivno i vrlo originalno, bavi i tijekom dva posljednja desetljeća života. Početak 90-ih obilježen je ciklusom kolaža koji je inspiriran ratnim zbivanjima u zemlji, a slijede radovi u kojima primjenjuje različite tehnološke inovativnosti (fotokopije, folije, paus papir) kako bi njima tematizirao a ponekad i ironizirao svijet masovne kulture (automobilske gume, silikonske grudi…).

Potrošačko društvo, konzumerizam i neumjerena potreba za rastrošnošću obilježile su posljednje godine stvaralaštva. Radovi sačinjeni od industrijski proizvedenih predmeta, od limenki Coca Cole, omota žvakaćih guma, čepova boca, kartonske ambalaže i spužvica za pranje posuđa do raznoraznih nedefiniranih i teško raspoznatljivih oblika uporabnih predmeta koji su svoju osnovnu funkciju izvršili i spremni su za bacanje. Grčko im različito pristupa: katkad se njima koristi kao cjelovitim ready made objektima u koje ni na koji način ne intervenira, već ih kao takve upotrebljava i njima gradi kompoziciju ili pak uzima njihove dijelove, redizajnira ih, slaže i stavlja u nov vizualni kontekst.

Radovi sastavljeni od odbačenih i sakupljenih predmeta izrazite su vizualne ljepote, vrhunac perfekcije i umjetničke produkcije, što ciklus kojim Slavko Grčko zaključuje svoje stvaralaštvo svrstava u najplodonosnije i najoriginalnije u njegovu opusu.


 

gracko_plava ruka.jpg

Foto:

Slavko Grčko, Rondo, 1971.

Slavko Grčko, Ruka CCXXI, 1975.


Powered by iSite