English
Header Blue
Izložbe
O nama      Izložbe      Zbirke      Kontakt      Arhiva      Online zbirka

Izložbeni prostori

Muzej moderne i suvremene umjetnosti

nova adresa: Krešimirova 26c, Rijeka

adresa do 1.10.2017. Dolac 1/II, Rijeka

Mali salon
Korzo 24, Rijeka

Zimsko (od 1.10. do 30.4.):
utorak – subota, od 11 do 18 sati
nedjelja, od 11 do 13 i od 17 do 20 sati
ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

Ljetno (od 1.5. do 30.9.):
utorak – petak, od 12 do 20 sati
subota i nedjelja, od 11 do 14 i od 18 do 20 sati
ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

ponedjeljkom otvoreno uz prethodnu najavu
(051 49 26 11)

 

više
Arhiva izložbi
Pretraživanje
Tomislav Gotovac: Anticipator kriza – Kuda idemo ne pitajte

DOPUST/ DANI OTVORENOG PERFORMANSA U RIJECI

MMSU, bivša tvornica Rikard Benčić

22. – 25. rujna 2017.

AKCIJA

 

Bečki Akcionizam jedan od najradikalnijih umjetničkih pokreta dvadesetoga stoljeća koji ne gubi svoj kontinuitet niti danas. U ranim 1960-im glavni protagonisti akcionizma, Günter Brus, Hermann Nitsch, Otto Muehl i Rudolf Schwarz Kogler, otišli su izvan granica slikarstva u akcije rada sa stvarnim tijelima, objektima i tvarima u prostoru i vremenu. Njihov cilj je bio 'izravno' suočavanje s osjetilnom i psihičkom stvarnošću u svim mogućim aspektima – uključujući tragična, teško probavljiva i prije svega društveno potisnuta iskustva – koja će intenzivirati umjetničke forme kako bi došlo do pojačanja svijesti.  Akcionisti su se držali radikalnog pristupa te odbijali kompromis. Akcionizam je uzrokovao metež i skandal, ne samo u vrijeme kada se događao.  Izazvao je i raspravu o tabu pitanjima te na kraju bio ko-inicijator procesa socijalnog premišljanja.1

 

U današnjem kontekstu vremena što znači akcija? Koje je polje djelovanja akcije unutar današnjeg i nekadašnjeg umjetničkog rakursa? Kako se razlikuje i što donosi akcija u javnom gradskom prostoru, te kao aktivnost unutar cyber/javnog prostora?

 

Akcija, kao grana u poljima konceptualne i izvedbene umjetnosti, reagira na okolinu, stanje i svijest određenog društva često preispitujući utopijski i distopijski diskurs, kako pojedinca tako i mase. Tijelo kao instrument umjetničkog izražaja postaje medijator između autora i promatrača te na taj način postavlja izvrnutu situaciju u kojoj se promatrač poistovjećuje s izvedbenim tijelom kao instrumentom. Izvođač kao kreator akcije često prvotno djeluje u ulozi promatrača te lančano uključuje druge aktere, slijedi ih ili vodi te stvara proces koji je bitan put od zacrtanog cilja.

 

Ideja slobode kroz samoorganizaciju protiv nametnutih autoriteta donosi anarhizam kao moguću alternativu. Naime, riječima Mihaila Bakunjina, nastojeći učiniti nemoguće, čovjek je uvijek postigao ono što je moguće.

 

Govoreći o akcijama u javnom i u privatnom prostoru, na domaćoj sceni, iznimno su značajne akcije Tomislava Gotovca, neoavangardnog pionira izvedbene i konceptualne umjetnosti, filma i medijske umjetnosti te izrazitoga ljubitelja glazbe i glazbenog poznavaoca. Kroz fokus retrospektivne izložbe Tomislava Gotovca  pod nazivom Anticipator kriza – Kuda idemo ne pitajte, možemo ući u problematiku autorova djelovanja pod različitim sistemskim i društvenim okolnostima. Društvena provokacija izuzetno je važna i šokantna metoda Gotovčeva  javnog streakinga tijekom 70-ih kojim autor propituje opće stanje svijesti društvenoga i političkog svjetonazora. U isto vrijeme, u Beču je u zamahu bila akcionistička scena koja je reagirala na poslijeratne okolnosti u Austriji propitkujući tabu i samu psihu društva.

 

Upravo je na taj način usmjerena i selekcija ovogodišnjeg izdanja programa DOPUST/ Dani otvorenog performansa u Rijeci. Pozvani umjetnici, Milo Moiré, Lala Nomada, Karl Salzman, NSK-Irwin, Josip Maršić i Zoran Medved, predstavit će performanse i akcije koje se bave tijelom kao okidačem društvene stvarnosti.

U sklopu manifestacije, direktorica arhiva bečkog akcionizma, Eva Badura-Triska, otvorit će razgovor o akcionizmu i povući paralelu s radom Tomislava Gotovca kao dijelom zbirke MUMOK/Muzeja moderne umjetnosti u Beču. Nakon razgovora predstavit će se filmovi bečkih akcionista Hermanna Nitscha, Güntera Brusa i Otta Muehla. 

 

Branko Cerovac, povjesničar umjetnosti i kustos, održat će predavanje o kulturno-umjetničkim praksama u političkim sistemima od 1960-ih godina nadalje.

 

Dani otvorenog performansa u Rijeci predstavljaju selekciju performans programa koji se događa u kontekstu retrospektivne izložbe Tomislav Gotovac: Anticipator Kriza – Kuda idemo ne pitajte pri Muzeju Moderne i Suvremene Umjetnosti u Rijeci.

 

Marko Marković



[1] Ulomak iz knjige Vienna Actionism: Art and Upheaval in 1960s Vienna, Eva Badura-Triska et al., Walther König, Köln, 2012.


Kustosice izložbe Tomislav Gotovac: Anticipator kriza – Kuda idemo ne pitajte su Ksenija Orelj i Nataša Šuković.

 

Selektor performans programa DOPUST/ Dani otvorenog performansa u Rijeci  je Marko Marković.

 

Partneri:

DOPUST/Dani otvorenog performansa

MMSU/ Muzej Moderne i Suvremene Umjetnosti Rijeka

MUMOK/ Muzej Moderne Umjetnosti Beč

Galerie Michaela Stock

Program DOPUST:

22. – 25. rujna 2017.


> Performans akcije:

  ·        22. 9. u 19 sati, MMSU@  Dolac 1 > Milo Moiré (DE): akcija u javnom prostoru od stare do nove lokacije Muzeja, Ceci n’ est pas une femme nue

 

  ·        22. 9. od 20 do 23 sata, MMSU @e xBenčić > Lala Nomada (MEX): performans u trajanju

 

  ·        23. 9. u 19 sati, MMSU @ exBenčić > Milo Moiré (DE): performans, The Plopegg Painting Performance

 

  ·        24. 9. od 17 do 19 sati, MMSU @e xBenčić > Karl Salzman (A): akcija u javnom prostoru, Performance for lifesaving tools and cultural identity protection

 

  ·        25. 9. od 17 do 21 sat, MMSU @ exBenčić > Miran Mohar i Andrej Savski (SI): IRWIN – NSK Passport Office, Rijeka, 2017.

> Projekcija filma i razgovor:

           ·          24. 9. u 21 sat, Art-Kino Croatia > Eva Badura Triska, kustosica MUMOK-a (A): uvod u projekcije Akcionizma / projekcije radova Tomislava Gotovca, Güntera Brusa (A), Hermanna Nitscha (A), Otta Muehla (A)

> Razgovor: 

         •    24. 9. u 19 sati, MMSU @ exBenčić > Branko Cerovac (HR), kustos i povjesničar umjetnosti: predavanje/razgovor, RI – Segment umjetnosti u tami 1977. – 2017.

 

> Biografije:

Milo Moiré 

Medijska polemika oko upotrebe ženskoga tijela u umjetnosti nastala je kao posljedica radikalnih istupa švicarske umjetnice i psihologinje Milo Moiré. Na snimkama iz The Script System (2013) i The PlopEgg painting performance (2014.), u kojem umjetnica iz vagine izbacuje jaja punjena bojom te na taj način slika na platnu, pregledani su milijunima puta diljem svijeta. Mila Moiré je konceptualna umjetnica koja stvara tzv. Moire efekt: izaziva usko povezane kulturne i društvene obrasce do sudara kako bi postigla novu slobodnu, uzbudljivu i pulsirajuću strukturu.

Ja sam umjetnost koja se odvija usred života, jer ono što je važno za mene je sam život. Nepredvidljiva refleksija o utvrđenim normativnim pojmovima slobode. Kroz proces se otkriva istinsko mišljenje o intimnosti trenutka, tjelesnog i duhovnog, te konačno transformacija koja dovodi do umjetnosti i oslobođena morala.

Milo Moiré opisuje svoj rad kao umjetnost na čelu s intuicijom:

Umjetnost je transformacija. To daje temeljno unutarnje značenje na području slobode. Trenutak u kojem se čovjek nalazi u tom nesvjesnom jeziku uočenih slika, on doživljava umjetničku transformaciju. Što je sreća! Što čini umjetnost tako posebnom jest osjećaj univerzalnog razumijevanja koja hrani tu istu ideju.


Lala Nomada

Umjetničko stvaranje Lale Nomade bazirano je na stvaranju efemernih skulptura tijekom performansa, koje se ne fokusiraju isključivo na konstrukciji oblika samoga, već i na kvaliteti analizirane situacije ili materijala, prenoseći publici ne samo sliku, već i interes za njezino stanje, za kvalitetu materijala, njegove zvukove, težinu, okus i teksturu. Lala stavlja sva svoja osjetila u percepciju publike.  Isto tako, iznimno joj je važno učiniti promatrače/publiku dijelom njezina rada, zbog čega publika igra bitnu ulogu u njezinim radovima, a ovisno o potrebama pojedinoga rada. Od 2011. do 2014. radila je na radu pod nazivom The Milk Series, a od 2014. godine radi na radu The Coal Series.

Karl Salzman

Karl Salzmann (1979) je zvukovni i vizualni umjetnik koji trenutno živi u Beču, u Austriji. Unutar procesno orijentiranih i eksperimentalnih postavki, razvija i predstavlja radove koji proučavaju materijalnost zvuka i njegove društvene, kulturne i metaforičke razine značenja. Njegove umjetničke aktivnosti uglavnom se bave interakcijom zvuka i likovne umjetnosti i često se odnose na djela i teme iz povijesti umjetnosti koja obrađuje sam zvuk.

Uglavnom se fokusira na istraživanje zvuka, eksperimentalnu glazbu i suvremene glazbene fenomene. Tijekom intenzivnog rada sa zvukovima, ritmom i njihovim različitim audio-vizualnim oblicima, našao je svoj put do formalnoga jezika koji se odlikuje jednostavnošću, kao i ograničavanjem kretanja i zvuka. Karl Salzmann trenutno radi i kao predavač, israživač i umjetnički/znanstveni asistent na Odjelu za umjetnost i znanost pri Sveučilištu za primijenjenu umjetnost u Beču.

NSK – Irwin
Miran Mohar i Andrej Savski

Neue Slowenische Kunst (NSK), tj. Novu slovensku umjetnost, osnovali su 1984. godine IRWIN i glazbena skupina Laibach u suradnji s kazališnom udrugom Gledališče sester Scipion Nasice, koja je kasnije u suradnju uključila druge kolektive koji su bili aktivni u području grafike, video umjetnosti i filozofije.

Suradnja i zajedništvo su u isto vrijeme preduvjet i neizbježna posljedica IRWIN-a i Nove slovenske umjetnosti, koja je na taj način postala obilježje političke i kulturne stvarnosti Savezne socijalističke republike Jugoslavije. S padom socijalizma, početkom 90-ih, temelj njihova umjetničkog pristupa radikalno se promijenio, a 1992. godine Nova slovenska umjetnost transformirala se u ‘NSK State in Time’ pokret.
Usprkos pojavi velikog broja novih država, kolektiv NSK odlučio je objektivizirati vlastitu prirodu u obliku vlastite države. Ne teritorijalnu državu, već državu misli: one misli koju je moguće efektivno izraziti kroz uključivanje javnosti u kulturne projekte, u kojima je se određene slike i sadržaji polagano ocrtavaju, a brojni odnosi između građana se uspostavljaju. Ti se odnosi razvijaju i rastu zahvaljujući inicijativama u kojima su građani sudjelovali.
Dvadeset godina poslije, broj građana koji posjeduju putovnicu države ‘NSK State in Time’ doseže preko 14.000 – ljudi su to koji uglavnom, ali ne isključivo, dolaze iz umjetničkog svijeta – koji konstantno razmišljaju o pojmu nove države, bolje države, u kojoj je moguće pronaći malo sreće.

Eva Badura Triska

Dr. Eva Badura-Triska kustosica je u Mumok-u (Museum moderner Kunst Stiftung Ludwig) u Beču, gdje je zadužena za zbirku bečkog Akcionizma.
Njezina opsežna knjiga Bečki Akcionizam. Umjetnost i nemiri u Beču 1960-ih (u koautorstvu s Hubertom Klockerom) pojavila se 2012. godine u izdavaštvu knjižare Walther König u Kölnu. Sudjelovala je u brojnim prezentacijama ove teme u Mumok-u, među kojima se ističu primjerice Moje tijelo je događaj. Bečki Akcionizam i međunarodna umjetnost performansa u 2015., te Tijelo, Psiha i Taboo. Bečki Akcionizam i rani bečki modernizam u 2016.
Njezini ostali radovi uključuju velike izložbe i publikacije o Johannesu Ittenu, Rudolfu Schwarzkogleru, Franzu Westu i Heimo Zobernigu. Također, Eva Badura Triska bavila se i temom privatnog kolekcionarstva u Beču, o čemu je napisala knjige Otkriti i posjedovati. Uvid u austrijske privatne kolekcije, 2005., Loše slikarstvo – dobra umjetnost, 2008., te je bila kustosica izložbe pod nazivom Musée a vendre pour cause de faillite koja je nastala u suradnji Mumok-a i Herbert Foundation-a 2014. godine.
Eva Badura-Triska je također glavna tajnica Arhiva Franza Westa.

Branko Cerovac

Nakon srednjoškolskog obrazovanja na Filozofskom fakultetu u Zadru studirao je i diplomirao filozofiju i povijest umjetnosti. Od 1980. piše transfilozofijske i transestetičke eseje od kojih je jedan Čovjek & Svijet iz 1981., napisan kao predtekst za izlaganje na simpoziju Kluba studenata i nastavnika sociologije i filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Član je Hrvatskog filozofskog društva od studentskih dana (1983.). Suradnik je i član uredništva časopisa Rival. Kao kustos u Modernoj galeriji Rijeka (Muzej moderne i suvremene umjetnosti) radio je od studenoga 1988. godine (stručni ispit za zvanje kustosa položio na MDC-u 1991., a početkom trećeg milenija stekao zvanje višeg kustosa, nakon više desetaka odnosno stotina odrađenih izložbi i ostalih muzejskih poslova).

Kao kustos vodio posljednju veliku 'jugoslavensku' izložbu u SFRJ: 16. Biennale mladih jugoslavenskih umjetnika 1991. (otvorenu točno na dan Otcepitve i 'početka' rata / raspada SFRJ; što je u predgovoru u katalogu te izložbe bilo jasno nagoviješteno).
Od sredine 90-ih sudjeluje i u koncipiranju umjetničkog programa riječke udruge Otvoreni Krug, potom MMC Rijeka (prvo za Klub Palach – tekst programa za Natječaj za vođenje riječkog Kluba Palach, osnivanje Galerije OK, djelatne prvo u Palachu koji je vodio Damir Čargonja od 1998. do 2008., a potom i u sljedniku MMC Galerije OK).

 

logoiWEB.jpg


 

Powered by iSite